U PRODAJI BROJ: 6

MAGAZIN BROJ 6
BROJ U PRODAJI - 6

  • SADRŽAJ

    • HOT SPOT
      8 Jesenje novosti

      TOP 10
      14 Eko lodgevi

      CITY BREAK
      24 Cascais
      32 Bern
      40 Stockholm
      48 Šangaj

      TEMA BROJA
      61 Kalifornija

      VODIMO VAS
      86 Mauricijus
      98 Mendoza
      106 Puglia

      METROPOLE
      31 Pariz news

      BUSINESS
      56 Poslovni turizam

      GDJE NA IZLET
      117 Istra

      NARODI SVIJETA
      124 Dani, Lani i Yali

      PREDSTAVLJAMO
      13 Cap Juluca Anguilla
      122 Renesansni festival
      u Koprivnici

      SARADNICI
      114 Anja Čop

      NAGRADNO TAKMIČENJE
      7 Foto takmičenje
      36 Gdje smo?

      PREPORUKE
      113 Literatura
  • IMPRESSUM

    • Broj 6, godina II, jesen 2012.
      info@putovanjazadvoje.ba
      www.putovanjazadvoje.ba

      GLAVNA UREDNICA
      Ivana Jovanović
      ivana@putovanjazadvoje.ba

      LEKTOR
      prof. Slobodan Krivošija

      GRAFIČKO OBLIKOVANJE I PRELOM
      Kreativni studio Form, www.csform.com

      SARADNICI
      Maja Serdar, Saša Marjanović, Daniela Kos,
      Tijana i Nenad Marinković, Koraljka Kos, Goran Šafarek,
      Romeo Ibrišević, Vjekoslav Slavujac, Darko Dovedan,
      Jan Serdar, Hrvoje Serdar, Igor Marinović

      IZDAVAČ
      Total media d.o.o. Sarajevo

      ADRESA REDAKCIJE
      Josifa Pančića 6, 78000 Banja Luka

      MARKETING
      Dženana Smajić
      dzana@putovanjazadvoje.ba
      tel. 387 63 946 718

      PRETPLATA
      pretplata@putovanjazadvoje.ba

      ŠTAMPA
      Grafotisak d.o.o.

      TIRAŽ
      7000 primjeraka

      DISTRIBUCIJA
      Distribucija d.o.o. / Opresa d.o.o. /
      Inter-press d.o.o. / Centropress d.o.o.

      Pratite nas
      Pratite nas

      NASLOVNA STRANICA
      Fotografija: Herbert Ypma
      Cap Juluca Anguilla
  • TEMA BROJA - San Francisco

    • 6.png


      SAN FRANCISCO



      Grad na 50 brežuljaka, smješten na ulazu u zaliv San Francisco, na sjevernom dijelu istoimenogpoluostrva, po mišljenju mnogih je „najevropskiji“ grad Amerike. San Francisco je grad nasmijanih, bezbrižnih ljudi, čiju ljubaznost i pozitivnu energiju osjećate na svakom koraku. San Francisco je četvrti po veličini grad u Kaliforniji. Od malog naselja, podignutog oko španske misije San Francisco de Asís, s ne više od hiljadu stanovnika, samo u prvoj godini zlatne groznice postao je grad s 25 hiljada stanovnika u potrazi za srećom. Do početka 20. vijeka bio je najveći grad i luka u Kaliforniji. Danas, s oko 800 000 stanovnika, na površini od 121 km2, San Francisco spada u najgušće naseljene gradove Amerike. Razorni potres, najjači registrovan u SAD-u, je 1906. godine uništio, zajedno s požarom koji je tada izbio, oko tri četvrtine grada. Obnova je trajala 9 godina i tada je postavljen urbanistički temelj za današnji izgled San Francisca. S obzirom na to da je podignut na jednom od najvećih i najaktivnijih rasjeda na svijetu, rasjedu San Andreas, grad je u stalnoj opasnosti od novih potresa. Ipak, San Francisco, kao i njegovi stanovnici, tvrdoglavo i uporno ide dalje, u svom punom sjaju, ne mareći mnogo za hirove prirode i tla na kojem se nalazi. Površina San Francisca nije velika, pa se do većine turističkih atrakcija može doći pješice, a na raspolaganju su vam i različiti vidovi javnog prevoza. Tradicionalni Cable Car, starinski, otvoreni tramvaji, postali su simbol grada, a vožnja u njima nezaobilazno iskustvo. Taksija ima dovoljno, a prilikom plaćanja usluga, nemojte zaboraviti dati napojnicu, jer je to jedina stvar koja može oneraspoložiti ljubazne vozače, konobare i slične uslužne radnike. Zakonom propisana napojnica je 15 % od računa koji vam je izdat.


      DOWN TOWN
      Market Place je srce grada, s uređenim širokim bulevarima, gdje se jedno za drugim, u prodavnicama I šoping centrima, redaju najpoznatija svjetska modna imena i dizajnerski brendovi. Westfield San Francisco Center i Macy’s su ogromni trgovački centri u neposrednoj blizini, a tu su i Apple store, Gant, Levi’s i mnogi drugi. U pauzi od kupovine, prošetajte do Union Square parka, pa u sjeni palmi ili u vrtu nekog od brojnih kafića i restorana, odgledajte plesni ili muzički nastup uličnih umjetnika. San Francisco je gastronomska prestonica Amerike, a njegov Downtown epicentar događanja. U kosmopolitskom gradu i gastronomija je takva. Kuhinja je ovdje spoj različitih kultura, ukusa i mirisa, a lako dostupne svježe namirnice iz plodne Kalifornije razlog su više da obradujete svoja čula u nekom od brojnih restorana u blizini Union Squarea. Nemojte propustiti ni vožnju Cable Car tramvajem, koji polazi s Market ulice ili barem pogledajte kako vozači, po povratku na početnu stanicu, ručno, za 180 stepeni, okreću 6 metara dugački tramvaj, prije polaska na novu vožnju.





      YERBA BUENA
      Samo 2 bloka dalje nalazi se četvrt Yerba Buena. Yerba Buena ili „dobra biljka“ je španski naziv za aromatičnu biljku kojoj je Kalifornija stanište, a to je bilo i prvo ime San Francisca. Danas je Yerba Buena četvrt muzeja, galerija, uređenih parkova i botaničkih vrtova, kaskadnih vodopada, fontana i raznih spomenika.... Obilazak započnite upravo u Buena Yerba vrtovima, koji su od nekadašnjeg parking postali kulturno, privredno i zabavno središte grada. Podignuti su iznad sjevernog dijela Moscone centra, prekrivajući ga velikim travnatim parkom Esplanade u kojem ćete, ako je vrijeme lijepo, zateći puno mladih ljudi. Prošetajte dalje do Martin Luther King Memoriala, smještenog iza 15 m visokog vodopada, koji se kaskadno spušta preko granitnih stijena Sierra, diskretno otkrivajući stakleni zid s fotografijama i stihovima dr. Kinga. Obiđite vrt leptira koji je osnovala umjetnica Reiko Goto s ciljem da, u samoodrživom mini ekosistemu, okupi autohtone vrste leptira Kalifornije. Obilazak Yerba Buene nastavite posjetom Muzeju moderne umjetnosti San Francisca. Pogled na ovo moderno zdanje u kontrastu s Art Deco neboderima u daljini, zaista je fascinantan. Katedrala Sv. Patrika još je jedna znamenitost San Francisca i Yerba Buene. Sagrađena je 1851. godine, a u potresu 1906. srušena je do temelja. U velikoj obnovi grada koja je uslijedila, ponovo je podignuta na današnjoj lokaciji. U neposrednoj blizini ove velike crkve nalazi se Muzej savremene židovske umjetnosti, u neobičnom romboidnom zdanju, koje je projektovao Daniel Libeskind, umjetnik poljsko-židovskog porijekla, jedno od najvećih imena svjetske arhitekture. Ovdje možete istražiti židovsku umjetnost od početka 20. Vijeka do danas (www.thecjm.org). Za kraj ostavite Muzej stripa ili neku od 26 umjetničkih galerija.





      FISHERMAN’S WHARF
      Fisherman’s Wharf, ili ribarsko pristanište, najpopularnije je turističko odredište u San Franciscu I polazna tačka za istraživanje grada s mora. Do njega možete stići tramvajskom linijom F ili Cable Carom. Od razdoblja zlatne groznice ovdje je bila sigurna luka i pristanište za ribarsku flotu grada, a danas su njegovi dokovi puni turista, živopisnih prodavnica sa suvenirima, kafića i restorana. Najpoznatiji dok je Piere 39, dom kolonije kalifornijskih morskih lavova, koji su ovo mjesto izabrali još 1989. godine i od tada su jedna od najvećih gradskih atrakcija. Lako ćete ih pronaći jer su izuzetno glasni I razigrani, pa zauzmite svoje mjesto uz ogradu. Kolonija u prosjeku broji od 150 do 600 jedinki, a najveći zabilježeni broj je oko 1000. Ovaj lokalitet ih je privukao zato što su ovdašnje vode pune ribe, a zaliv ih štiti od olujnih valova i prirodnih predatora – orki i velikih bijelih ajkula. Lokalne vlasti i Marine Mamal Center Kalifornije vode brigu o njima i proučavaju ih. Na Pieru 39 nalazi se i Aquarium of the Bay, jedini u San Franciscu u kojem na 20 000 m2 i kroz 100 m duge staklene tunele možete vidjeti oko 20 hiljada riba i ostalih stanovnika mora, uključujući i morske pse... Ako biste neke od njih radije vidjeli ukusno pripremljene, na svom tanjiru, uputite se ka jednom od 14 restorana na ovom doku. Restoran Poseydon, na samom kraju doka, sa savršenim pogledom na zaliv i čuveno ostrvo Alcatraz, uz odrezak sabljarke u sosu od rakova, zaliven cabernetom iz vinske doline Napa, pun su pogodak.





      ALCATRAZ I GOLDEN GATE MOST





      Svi brodovi za obilazak zaliva, ostrva Alcatraz ili Golden Gatea polaze s dokova Fisherman’s Wharfa. Najstarija flota brodova za obilaske je Red and White Fleet, osnovana 1892. godine. Svakodnevno vozi putnike s doka 43. Nekad odbrambeni bedem i vojni, a potom federalni zatvor, u kojem su boravili ozloglašeni kriminalci, ostrvo Alcatraz danas je nacionalni park i dom rijetkih vrsta cvijeća i drugih biljaka, morskih sisara i hiljada ptica koje se gnijezde na njemu. Sam zatvor jedna je od posjećenijih turističkih atrakcija u gradu, ali osim autentičnog zatvorskog ambijenta i deprimirajuće malih ćelija (u jednoj je kaznu odslužio i Al Capone), nećete vidjeti puno toga. U nastavku plovidbe krenuli smo prema Golden Gateu. Ovaj graditeljski podvig iz doba velike depresije, građen je od 1933. do 1937. godine, kada je most pušten u saobraćaj, premostivši svojom dužinom od 1280 metara, ulaz u zaliv. Preko ovog mosta, koji je spojio San Francisco sa sjevernim kalifornijskim okruzima, godišnje pređe 40 miliona vozila. Golden Gate je i najčešće fotografisani most na svijetu. Njegova crvena boja još više dolazi do izražaja u vrijeme zalaska sunca, pa sam se morao boriti s ostalim putnicima na brodu za mjesto za slikanje. Po povratku, svi pogledi i objektivi bili su okrenuti prema prelijepoj panorami grada, s dominantnim neboderima finansijske četvrti. Tu sliku ponio sam sa sobom, napuštajući San Francisco.






      San Francisco u brojevima
      - 800 000 stanovnika
      - 121 km2 površine
      - 8 milijardi dolara je godišnji promet od turizma
      - 67 000 stanovnika San Francisca živi direktno ili indirektno od turizma
      - 6 % svih putovanja po gradu obavlja se biciklom
      - 44 % stanovnika San Francisca je fakultetski obrazovano
      - 1280 m je dužina mosta Golden Gate
  • RIJEČ UREDNICE

    • 6.jpg

      Lijepa jesen dolazi po zasluzi

      Jesen uvijek brzo stigne. Ostala godišnja doba su užurbana i obiluju raznim završecima, dokazivanjima i zaključivanjima; zima donosi novu godinu - nove odluke, teret preispitivanja šta smo napravili u staroj, proljeće donosi gripu, ljeto nameće obavezu da se savršeno izgleda... Jedina je jesen ta u kojoj sve počinje, ništa ne završava (osim ljeta). Nema očekivanja, nema pritiska, niko vas neće kriviti ako ste neraspoloženi, niko neće primjetiti ako ste bezrazložno srećni. Izuzetno korisno godišnje doba u kojem su ljudi više okrenuti sebi nego drugima, posvećeni više porodici i iskrenim prijateljima. Nije jesen tužna i tmurna samo je brutalno iskrena i onoliko lijepa koliko se zasluži ljetnim životom. Jesen je najljepše dočekati u primorju. Istina, nećete se zategnuti od plivanja niti pocrniti i ispuniti ljetno očekivanje, ali je zato šetnja ili lagano jutarnje trčanje uz obalu nešto što će prije svega nahraniti vaš duh. Mediteranska ishrana će biti zaslužna da ne ostanete sam duh sit, a kada u toplo predvečerje obučete laganu vestu i sjednete na terasu nekog primorskog restorana uz laganu večeru i mirisno vino shvatićete da je jesen najuzbudljivije, najtoplije i najromantičnije godišnje doba jer ga proživljavate u sebi. Naravno, pod uslovom da ste i sami iznutra takvi.

      IVANA JOVANOVIĆ
      glavna urednica